Share 0
Share
A- A A+
Refuting Compromise, updated & expanded
by Dr Jonathan Sarfati

US $15.00
View Item
Creation, Fall, Restoration
by Andrew S Kulikovsky

US $24.00
View Item

Uobičajene pogreške onih koji negiraju mladu Zemlju

napisao Andrew Kulikovsky
preveo Zlatko Madzar (madzar.ch)

jumping man ©iStockPhoto.com/eliandric
desert ©iStockPhoto.com/Mlenny
coomon error

Od uspona geologije uniformitarijanizama oko 1800. god., mnogi u crkvi kapitulirali su pred ovom novom ‘znanosti’. Tako su odbacili tradicionalno uobičajeno povijesno-gramatičko tumačenja stvaranja i Potopa. Oni rutinski pribjegavaju pogrešnom zaključku koji podržava njihovu kompromitirajuću reinterpretaciju. Slijedi rasprava o tri najčešće pogreške.

Pozivanje na ‘svrhu’ teksta

Zagovornici stare Zemlje često se pozivaju na ‘svrhu’ izvještaja o stvaranju, tvrdeći obično da je on prije svega teologija, a ne povijest. Na primjer, Bruce Waltke, navodeći Charlesa Hummela, tvrdi da Postanak 1-2 nije čisto deskriptivni izvještaj koji odgovara na pitanja ‘što’, ‘kako’ i ‘što je’. Umjesto toga, on odgovara preskriptivno na pitanja ‘tko’, ‘zašto’ i ‘što bi trebalo biti’.1 Dakle, opis stvaranja i pada u grijeh iz Postanka razmatra opća teološka pitanja te ne opisuje stvarne povijesne događaje. Slično tome, Bernard Ramm tvrdi da nam Pismo “govori nedvosmisleno da je Bog Stvoritelj, ali ne govori ništa kako je Bog stvarao… Informira nas da su zvijezde, cvijeće, životinje, drveće i čovjek Božja stvorenja, ali kako ih je Bog stvorio, nigdje nije jasno afirmirano u Pismu [naglasak u izvorniku]”.2

Međutim, takav stav jednostavno nije u skladu s onim što Biblija zapravo izvještava. Kao što Walter Kaiser odgovara: “[Tu se] očito odmjereno ponavlja fraza oko deset puta: ‘i reče Bog’…”.3 Doista, Božje kreativne aktivnosti precizno su opisane glagolima ‘stvori’, ‘načini’, ‘reče’, ‘nazva’, ‘postavi’, ‘oblikuje’, ‘izazva’, ‘uze’, ‘posadi’ i ‘blagoslovi’. Nadalje, ove aktivnosti opisane su od početka do kraja i raširene u razdoblju od šest dana. Drugim riječima, u Postanku se opisuje točno kako je Bog stvarao, redoslijed kojim je stvarao i vrijeme njegovih stvaralačkih djela, a tako su to shvatili i novozavjetni pisci.4 Ako je, s druge strane, autor namjeravao izvijestiti da je “Bog stvoritelj svega”, onda bi zasigurno prvi redak bio dovoljan.

Isto tako, Bill Arnold tvrdi: “Važna lekcija iz Postanka 1 je da je [Bog] doista stvorio te da je to učinio uredno i dobro u svakom pogledu.” On dodaje: “Da je bilo važno znati koliko dugo je Bogu trebalo da stvori svijet, Biblija bi to jasno rekla.”5 Ali izvještaj o stvaranju izričito kaže da je Bogu trebalo šest dana. Nakon dana prvog uslijedio je drugi, treći, četvrti, peti i šesti dan, kada je završio stvaranje (Izlazak 20:11 potvrđuje da je Bog stvorio “u šest dana”. Što bi moglo biti jasnije?6

Naravno, nema sumnje da Postanak daje temeljni teološki doprinos, ali reći da je Postanak prvenstveno teološki, a ne povijesni znači postaviti lažnu dihotomiju; povijest i teologija se ne isključuju uzajamno. “Činjenica je da cijela Biblija predstavlja svoje poruke kao teologiju u okviru povijesti.”7 Primjerice, Isusovo uskrsnuće je temeljna teološka doktrina, ali bila bi bezvrijedna da se nije dogodila u povijesti (1. Korinćanima 15).

U svakom slučaju, autor Biblije imao je sigurno namjeru i svrhu pisanja koja se izražava u samome tekstu. Kako bi čitatelj moga znati autorovu namjeru osim onoga što autor zapravo navodi u tekstu? Inače bi trebalo prvo otkriti smisao teksta, prije nego što bude bilo imalo nade u određivanje autorove nakane. Ukazivanja na namjeru i svrhe koja ne proizlaze izravno iz samoga teksta mogu doći samo iz tumačeve mašte. Dakle, pripisujući namjeru i svrhu koja nije izravno izvedena iz teksta je podređivanje Pisma mašti tumača.

Zahtjev za sukladnost s trenutnim znanstvenim pogledima

Zagovornici stare Zemlje također zahtijevaju da svako tumačenje mora biti u skladu s trenutno prihvaćenim ‘znanstvenim’ stavovima.

Međutim, zagovornici stare Zemlje su i sami selektivni i nedosljedni u svom zahtjevu za znanstvenom sukladnosti. Iako brzo prigovaraju biblijskim kreacionistima (koji zagovaraju mladu Zemlju) zato što ovi zagovaraju interpretacije izvještaja o stvaranju i Potopu iz Postanka koje se čini da ide protiv aktualnih znanstvenih stajališta, isti nemaju problema s prihvaćanjem doslovne interpretacije djevičanskog rođenja, Kristovih čudesa i uskrsnuća - to sve čini se da ide protiv aktualnih znanstvenih pogleda! Uzmimo Kristovo čudo pretvaranja vode u vino (Ivan 2:1–11) kao primjer njihove nedosljednosti. Rijetko tko, ako uopće itko, od zagovornika stare Zemlje koji tvrde da su evanđeoski kršćani s velikim poštovanjem prema Pismu, bi posumnjao da je Krist doslovno i čudesno pretvorio vodu u vino. Ipak, taj čin je znanstveno nemoguć! Voda jednostavno ne posjeduje atome ugljika kao vino. Čak i ako bismo ih dodali u obliku šećera i kvasca, za proces fermentacije potrebno je vrijeme (nekoliko tjedana), a tekst pokazuje da se sve to dogodilo odmah. Zašto onda ti zagovornici stare Zemlje ne reinterpretiraju ovo (i druga) izvješće? Zašto bi prihvatili neka natprirodna Božja djela, a druga ne?

Povijesni revizionizam

Teško je pronaći gore primjere ponovnog pisanja povijesti od onih koje su načinili mnogi od zagovornika stare Zemlje iz evanđeoskih krugova s obzirom na povijesna shvaćanja izvještaja o stvaranju u crkvi.8 Ovi pogrešni povijesni stavovi opovrgnuti su detaljno drugdje.9 Jednostavno shvaćanje izvještaja o stvaranju koje ukazuje na mladu Zemlju bilo je tradicionalno glavno shvaćanje crkve kroz njenu povijest sve do uspona ‘prosvijetljenog’ razmišljanja u 18. stoljeću.10 David Hall se žali:

“Povijesni zapis o tome posve je jasan, ali to je kao vađenje kutnjaka koje uvjerava neke teologe da se prihvati mišljenje koje je u sukobu sa stvarnom povijesti. Trebamo se zapitati čemu toliki otpor, pogotovo kad je suočen s toliko činjeničnih informacija. Zašto, pitam se, bi se fini i pobožni teolozi borili protiv povijesti s toliko energije, kada je slučaj protiv iste tako jasan?”11
Manuscript via wikipedia.org8688Barbarossa
Frederik I., car Svetog Rimskog Carstva kao križar, drži kuglu koja predstavlja zemlju, s križem na vrhu koja simbolizira Kristov suverenitet. Minijatura iz rukopisa iz 1188. Vatikanska knjižnica.

Drugi primjeri povijesnog revizionizma među evangeličkim teolozima, zagovornicima stare Zemlje je navodni tretman crkve prema Kolumbu i Galileu. Zagovornici stare Zemlje tvrde da su ti ‘znanstvenici’ bili u pravu, a dogmatska crkva u krivu, tako da bismo trebali biti oprezni da ne počinimo iste pogreške danas.

Takvi zaključci temelje se na uobičajenom uvjerenju da prije nego što je krenuo na svoje povijesno putovanje 1492., Kristofor Kolumbo pojavio se pred dogmatskim teolozima i neukim inkvizitorima koji su vjerovali da Sveto pismo uči da je Zemlja ravna ploča. Kolumbo je zatim krenuo dokazati da su u krivu i zaplovio oko svijeta. Iako je istina da se sastanak održao u Salamanci 1491., ovo uobičajeno shvaćanje o tome što se dogodilo ne sadrži ni djelić istine. Povjesničar Jeffrey Burton Russell prepoznao je Washingtona Irvinga (1783.-1859.), poznatog američkog pisca povijesne fikcije, kao jednog od primarnih izvora ove “bajke”.12 Irving je stvorio fiktivno izvješće o nepostojećem sveučilišnom vijeću i prepustio se mašti na volju.13 Cijela priča je “zabluda i nestašna glupost”.14 [Uključujući i ideju da je Kolumbo oplovio svijet što, usput rečeno, nije učinio.--Ur.] Russell je pokazao da s vrlo malo iznimaka, od 3. stoljeća pr. Kr. nadalje svi obrazovani ljudi u zapadnom svijetu vjeruju da je zemlja kugla. Dakle, nije slučajno da su srednjovjekovnim kraljevima uručivane kugle(sfere) koje predstavljaju Zemlju kao simbol njihove moći (vidi sliku lijevo).

Isto tako, obično se vjeruje da su Galilejeva opažanja i argumenti ponudili uvjerljivu podršku Kopernikovoj teorija (da Zemlja kruži oko Sunca), ali tvrdoglavi, dogmatski i neuki teolozi Katoličke crkve htjeli su ušutkati Galilea da njihovo tumačenje Pisma ne ispadne zabluda. To je radi straha da će poništiti autoritet Crkve na području biblijskog tumačenja. No, kao što je Thomas Schirrmacher pokazao: “Prikaz procesa protiv Galilea kao herojskog znanstvenika koji se suprotstavlja uskogrudnom dogmatizmu kršćanske crkve temelji se isključivo na mitu, a ne na povijesnim istraživanjima.”15,16

Neslaganja između znanstvenika i teologa u tom vremenu nije odražavalo sukob između kršćanstva i znanosti, već sukob između Aristotelove filozofije i znanosti.17 Galileo je bio znanstvenik koji je bio uvjeren u istinitost i točnost Pisma. Bio je priznat od strane Crkve i njegova prva obrana Kopernikova sustava, Pisma o sunčevim pjegama(1613.), dobro je primljena i nije kritizirana. Doista, kardinal Barberini, koji je kasnije postao papa Urban VIII. i koji će ga osuditi 1633., bio je među onima koji su čestitali Galileu na njegovoj publikaciji.18 Dakle, Galileovi najveći neprijatelji nisu bili u crkvi, nego među njegovim kolegama i drugim znanstvenicima, od kojih je većina nijekala Kopernikov sustav19 i koji su se bojali da će izgubiti svoj položaj i utjecaj.20 De Santillana piše: “Već dugo se zna da je veći dio crkvenih intelektualaca bio na strani Galilea, dok je najjasnija oporba dolazila od svjetovnih ideja.”21

Ironija u svemu tome jest da oni koji vjeruju u staru Zemlju trebaju naučiti lekciju iz Galileove afere.22 Galileo je došao do pravih zaključka vjerujući u potpunosti u točnost Biblije, dok su njegove kolege znanstvenici došli do pogrešnog zaključka na temelju trenutnog znanstvenog konsenzusa (aristotelizma)! Crkva je oslikana kao neprijatelj znanosti, dok su u stvari Galileovi kolege znanstveni bili veći neprijatelji istinske znanosti.

Zaključak

Ne dopustite onima koji poriču jednostavan izvještaj o stvaranju da vas odvuku daleko ovom vrstom pogrešnih argumenata. Ako čujete da ljudi iznose takve argumente, izazovite ih da vam argumentiraju svoje stajalište i polako im ukažite na njihove pogreške u činjenicama i logici.

Reference i bilješke

  1. Waltke, B.K., The first seven days, Christianity Today 32:45, 1988. Natrag na tekst.
  2. Ramm, B., The Christian View of Science of Scripture, Paternoster, London, 1955, p. 70. Natrag na tekst.
  3. Kaiser, W.C., Legitimate hermeneutics; in: Geisler, N.L. (ed.), Inerrancy, Zondervan, Grand Rapids, Michigan, 1980, p. 147. Natrag na tekst.
  4. Cosner, L., The use of Genesis in the New Testament, Creation 33(2):16–19, 2011, creation.com/nt; Sarfati, J., Genesis: Bible authors believed it to be history, Creation 28(2):21–23, 2006, creation.com/gen-hist. Natrag na tekst.
  5. Arnold, B.T., Encountering the Book of Genesis, Baker, Grand Rapids, Michigan, 1998, p. 23. Natrag na tekst.
  6. Genesis is written as history, not poetry. Pogledaj intervju s OT scholar Dr Robert McCabe, Creation 32(3):16–19, 2010; and Hebrew scholar Dr Ting Wang, Creation 27(4):48–51, 2005, creation.com/wang. Natrag na tekst.
  7. Goldsworthy, G., Preaching the Whole Bible as Christian Scripture, IVP, Leicester, 2000, p. 24. Natrag na tekst.
  8. Vidi posebno Hugh Ross (Creation and Time, NavPress, Colorado Springs, 1994, pp. 16–24; (with Gleason Archer) The Day-Age Response; in: D. G. Hagopian, D.G., (editor), The Genesis Debate, Crux Press, Mission Viejo, California, 2001, pp. 68–70), Don Stoner (A New Look at an Old Earth, Harvest House, Eugene, Oregon, 1997, pp. 117–119), and Roger Forster and Paul Marston (Reason, Science and Faith, Monarch, Crowborough, East Sussex, 1999, pp. 188–240). Natrag na tekst.
  9. Kulikovsky, A.S., Creation and Genesis: a historical survey, Creation Research Society Quarterly 43(4):206–219, 2007. Natrag na tekst.
  10. Pogledaj list of calculated creation dates in Batten, D., Old-earth or young-earth belief; which belief is the recent aberration? Creation 24(1):24–27, 2001, creation.com/old-young. Natrag na tekst.
  11. Hall, D.W., The evolution of mythology: classic creation survives as the fittest among its critics and revisers; in: Pipa, J.A. and Hall, D.W. (eds.), Did God Create in Six Days? Southern Presbyterian Press, Taylors, SC, 1999, p. 276. Natrag na tekst.
  12. The other originator was Antoine-Jean Letronne (1787–1848), an anti-religious academic, who published On the Cosmological Ideas of the Church Fathers (1834). Vidi Jeffrey Burton Russell, Inventing the Flat Earth, Praeger, London, 1997, pp. 49–51, 58–59. Natrag na tekst.
  13. Russell, ref. 12, pp. 40–41, 52–54. Natrag na tekst.
  14. Russell, J.B., The Myth of the Flat Earth, Unpublished paper presented at the American Scientific Affiliation Conference, Westmont College, August 4, 1997; www.veritas-ucsb.org. On napominje da je to navedeno kao jedan od prvih od nekoliko povijesnih mitova od strane Povijesnog društva iz Velike Britanije. Natrag na tekst.
  15. Schirrmacher, T., The Galileo Affair: History or Heroic Hagiography? Journal of Creation14(1):91–100, 2000. Natrag na tekst.
  16. Sarfati, J., Galileo Quadricentennial; myth vs fact, Creation 31(3):49–51, 2009, creation.com/gal-400. Natrag na tekst.
  17. Ramm, ref. 2, p. 36. Forster and Marston, (Reason and Faith, 293) agree that it is inaccurate to present the Galileo affair as a case of science vs religion. Natrag na tekst.
  18. Schirrmacher, ref. 12, p. 92. Natrag na tekst.
  19. Doista, velika većina znanstvenika u to vrijeme odbili su Kopernikov sustav. See Barber, B., Resistance of scientists to scientific discovery, Science134:596–602, 1961; Custance, A.C., Science and Faith: The Doorway Papers VIII, Grand Rapids, Michigan, 1984, p. 157. Natrag na tekst.
  20. Schirrmacher, ref. 15; Drake, S. (editor and translator), Discoveries and Opinions of Galileo, Doubleday, New York, 1957. Natrag na tekst.
  21. de Santillana, G., The Crime of Galileo, University of Chicago Press, Chicago, 1955, p. xii. Natrag na tekst.
  22. Grigg, R., The Galileo ‘twist’, Creation 19(4):30–32, 1997, creation.com/gal-twist. Natrag na tekst.

The information on this site can change lives—former atheists tell us so. Why? Because it’s information people haven’t heard before. So keep it coming by supporting the researchers and writers at CMI. Support this site

Comments closed
Article closed for commenting.
Available only from day of publication.
Copied to clipboard
10643
Product added to cart.
Click store to checkout.
In your shopping cart

Remove All Products in Cart
Go to store and Checkout
Go to store
Total price does not include shipping costs. Prices subject to change in accordance with your country’s store.