Also Available in:
This article is from
Journal of Creation 22(3):62–67—December 2008

Browse our latest digital issue Subscribe

Vođa nadzora rađanja Margaret Sanger: darvinistička, rasistička i eugenička

napisao
preveo Zlatko Madzar

Margaret Sanger bila je utemeljiteljica Planned Parenthood [u prijevodu: Planirano roditeljstvo], danas vodeće organizacije u zagovaranju pobačaja u Sjedinjenim Državama. Darvinizam je imao duboki utjecaj na njeno razmišljanje, uključujući i njen prelazak u, i aktivnu podršku, eugeniku. Posebica je bila zabrinuta oko smanjivanja populacije ‘manje podobnih’, uključujući ‘inferiorne rase’ kao što su ‘crnci’. Jedan od glavnih ishoda njena cijeloživotnoga djelovanja bila je podrška seksualnoj revoluciji što je temeljito promijenila naše društvo.


Grant and Stuart. Sanger did not like caring for her children and grossly neglected them
Fotografija iz 1916. godine, Sanger i dvoje njezine djece, Grant i Stuart. Sangerovoj se nije sviđalo voditi brigu o svojoj djeci i uvelike ih je zanemarivala. (riječi same Sanger63).

Margaret Sanger (14. rujna 1879. – 6. rujna 1966.) bila je istaknuti vođa suvremenoga nadzora rađanja i pokreta ‘slobodne ljubavi’.1 Sangerina je majka bila pobožna irska katolkinja; njezin otac, Michael Higgins, bio je nestabilan muškarac u nemogućnosti dostatnoga priskrbljivanja za svoju obitelj. Iako vješt klesar i kamenorezac, gosp. Higgins nije bio u mogućnosti prikladno brinuti o svojoj obitelji jer je otuđio mnoge od svojih mušterija vlastitim radikalnim političkim stavovima.2 Kad je imao novaca previše je pio dok je njegovih 11-estoro djece ‘ogorčeno patilo zbog hladnoće, oskudice, i gladi.’3 U tolikoj je mjeri bio anti-kršćanin da je Margaretino krštenje u Katoličkoj crkvi Sv. Marije 23. ožujka 1893. godine, ‘moralo biti držano u tajnosti, jer bi njezin otac bio bijesan.’4

Sangerova je napustila svoj nesretan dom kao tinejdžerka, s namjerom kako se nikad neće vratiti—osim nakratko zbog učenja medicinske njege u sklopu polu-obrazovne internatske škole imena ‘Claverack College’.5 Navodno nije bila dobra učenica, izostajala je s nastave i zanemarivala svoj privremeni posao. Napustila je školu i, nakon kratkoga ostanka kod kuće kako bi pomogla u brizi oko svoga umirućeg oca, doselila se k starijoj sestri i zaposlila se kao nastavnica u prvome razredu. Podučavala je djecu imigranata ali je otišla nakon dva tromjesečja. Ovo bi nesretno iskustvo moglo doprinijeti njenome kasnijem entuzijastičnome prihvaćanju eugenike.

U to se vrijeme udala za Williama Sangera, arhitekta i slikara, 1902. godine i ubrzo imala troje djece. Njezin je muž pokušao sve što je bilo u njegovoj moći kako bi zadovoljio svoju ženu, ali je ona ispala osoba koju je vrlo teško zadovoljiti. Margaret je isto tako bila i rastresena majka koja nije voljela voditi brigu o djeci, uključujući ni o svojoj.6 Prezirala je život kućanice i uvelike zapostavljala svoju djecu u toj mjeru da su se susjedi morali uključuti i voditi brigu o njima.7 Pisma njene djece njihovoj majci živo opisuju to zapostavljanje.

Drugi muž Margarete Sanger, naftni magnat i osnivač složenoga 3-u-1 naftnog poduzeća James Noah H. Slee, isto je tako bio vrlo bogat.8 U svome pismu svojoj sekretarici napisala je: ‘Ne želim se više udavati, posebice ne za ukočenog i dosadnog polaznika crkvenih misa … Ipak… koliko ću često sresti čovjeka s devet milijuna dolara?’9

Slijedeći korake svoga oca, Sanger je postala uključena u radikalnu politiku. Kad je službeno bila upoznata s marksizmom, anarhizmom, sekularnim humanizmom, slobodnom ljubavi i darvinizmom, pronašla je svoju životnu strast. Sanger je koristila bogatstvo svoga muža za uzdržavanje svojih djelatnosti. Njena je seksualna strast, ipak, ishodila u slobodno-ljubavnom ponašanju s kojim se nijedan od njena dva muža nije mogao boriti.10

Sangerina pisanja

Sanger je pisala opsežno, ostavljajući za sobom obilnu dokumentaciju svoga života. Osnovala je časopis Birth Control Review [Revizija kontrole rađanja], koji je izlazio od 1917. do početka 1940-tih godina, te je bila ili urednik ili suradnik ove publikacije kroz većinu vremena postojanja istog. Sangerin odnos prema eugenici jasno je izražen na stranicama Birth Control Review magazina od njegova osnivanja. Eugenika je ‘ubrzo postala konstantna, čak i prevladavajuća, tema na konferencijama o nadzoru rađanja’.11

Sangerova je vjerovala kako ona ‘djeluje u skladu s općim zakonom evolucije’.12 Držala je kako je mozak australskih Aboridžina samo jedan korak više evoluiran od majmunjeg i tik ispod crnačkog, židovskog ili mozga Talijana.13 U raspravama na strani eugenike, Sangerova je navodila Darwina kako autoritet kada se diskutiralo o ‘prirodnim mehanizmima nadzora’ populacije, kao što je rat, što je pomagalo smanjiti stanovništvo.14 Njezin se časopis čak i zalagao za ‘državno-sponzorirane sterilizacijske programe’, prisilnu sterilizaciju ‘manje sposobnih’.15 Pridobila je mnogo akademika i znanstvenika u svome cilju, uključujući i sociologe sa Sveučilišta u Harvardu E. M. East, Sveučilišta u Michiganu čiji je predsjednik bio Clarence C. Little i psihijatra iz Johns Hopkinsa Alfreda Meyera.16

Sangerova je isto tako pojasnila svoje eugeničke poglede u mnogim objavljenim radovima, kao npr. The Pivot of Civilization and Woman Rebel [Pivot civilizacije i Žena pobunjenik], naglašavajući kako nadzor rađanja nije samo ‘važan u pogledu kontrole broja nepodobnoga stanovništva’, već je ‘jedino pouzdano sredstvo poboljšanja ljudske vrste’.17Na primjer, napisala je: ‘Kontrola rađanja sama po sebi… nije ništa više niti manje već olakšanje procesa iskorijenjivanja nepodobnih, sprječavanja rođenja manjkavih ili onih koji će takvima postati.’18 Hrabro je ustvrdila kako je nadzor rađanja jedini pouzdani način za poboljšanje ljudske vrste.19 I iako je u svojim kasnijim godinama Sangerova redefinirala što je mislila pod nepodobnima, ‘sve je više uviđala slaboumnost, bauka svih hereditarijanaca, kao prethodnicu siromaštva i društvene organizacije u samome nastanku društvenih problema.’20

Isto se tako protivila i milostinji jer je milosrđe omogućavalo preživljavanje manje podobnih i stvaranje nove nepodobne djece.21 Utjecaj Darwina na Sangerine rasističke ideje očigledan je iz njezina pisanja. Na primjer, napisala je:

‘Što niže idemo na ljestvici ljudskoga razvoja pronalazimo manje seksualne kontrole. Rečeno je kako aboridžinski Australci, najniža poznata vrsta ljudske porodice, samo jedan korak više od čimpanzi po moždanome razvoju, imaju toliko malo seksualne kontrole da sama policijska vlast sprječava njihova seksualna zadovoljavanja na ulicama. Prema riječima jednog autora, silovatelj ima jedva dovoljno moždanog razvoja da ga uzdigne iznad životinja, ali kao i životinje, kad je pod nagonom parenja, ne poznaje nikakvoga zakona osim prirodnog, koji mu nalaže razmnožavanje, bez obzira na ishod.’22

Njezin prelazak u eugeniku

Rano u svojoj karijeri, Sangerova je postala sljedbenica Thomasa Malthusa, istoga čovjeka koji je nadahnuo Darwina. Malthusovi su učenici—tada nazivani Maltuzijani i Neo-Maltuzijani—učili kako ‘ako će zapadna civilizacija preživjeti, tjelesno nepodobni, materijalno siromašni, duhovno bolesni, rasno inferiorni, i mentalno nesposobni moraju nekako biti potisnuti i izolirani—ili možda čak i istrijebljeni.’23

Kako je Sangerova naglasila u razgovoru o držanome na Fifth International Neo-Malthusian and Birth Control Conference [Petoj Međunarodnoj konferenciji Neo-Maltuzijana i kontrole rađanja], završni cilj njena pokreta bio je proizvesti superiornu rasu: ‘Do današnjega dana prosječni je oslonac civilizacije temeljen na željezu i čeliku, ciglama i cementu, i mi to moramo promijeniti u konstrukciju i evoluciju samoga čovječanstva 24 ’.

Kako bi to ostvarila, zagovarala je eutanaziju, segregaciju u radne logore, sterilizaciju i pobačaj.25 Bila je vrlo uspješna u ostvarivanju toga cilja—više od polovice američkih država pokrenulo je programe sterilizacije vlastitoga stanovništva koje je bilo ‘nesposobno… s Virdžinijom, Kalifornijom, i Kansasom na čelu’.25 Sangerova je bila i pod utjecajem Havelocka Ellisa,

‘ … utjecajnoga sociologa, “seksologa”, i eugeniste. Ellisovi stavovi spram eugenike sadržani su u njegovoj vlastitoj izjavi što se pojavila u “Havelock Ellis Number” izdanju časopisa Birth Control Review u veljači 1919. godine: “Ne želimo roditelje koji oboje nisu sposobni i voljni roditelji. Samo su takvi roditelj podobni kao očevi i majke buduće rase dostojne vladati svijetom.”’26

Ellis je često objavljivao članke u Birth Control Review, i Ellis je imao veliki utjecaj na Sangerine ideje. Chesler je pisao kako je Ellis, koji je ‘sebe uvijek smatrao i eugenistom i socijalistom’, preobratio Sangerovu na svoje stavove. Nadalje,

‘Ellis je svoj najvažniji prilog doktrini eugenike učinio… kada je ženama dodijelio uloge svojih glavnih izvršitelja. Žene su kritički agenti napretka civilizacije… jer … one same imaju moć stvaranja i njege … prikladnije djece. … Povećano seksualno izražavanje i šira primjena nadzora rađanja stoga su bila značajni alati u eugeničkome programu, i prema tome, on je osuđivao eugeniste koji su odbili odobravati kontrolu rađanja.’27

Sangerova je napisala kako njezina briga nije samo slaboumnost što vodi kriminalitetu već

‘ … kako postoje dovoljni dokazi što nas navode vjerovati da su takozvani “granični slučajevi” veća prijetnja nego istaknuti “defektivni delikventi” koji mogu biti nadzirani, kontrolirani i spriječeni u daljnjem stvaranju svoje vrste. … mentalno manjkav koji je gladak i vjerodostojan, vedra izgleda i privlačan, ali mentalnih sposobnosti sedam, osam ili devetogodišnjaka, ne samo da može sniziti ukupnu razinu inteligencije u školi ili društvu, već može biti i ohrabrivan od strane crkve i države da se poveća i umnoži sve dok ne započne dominaciju… cijele zajednice. Prisutnost mentalno manjkave djece muškaraca i žena, koji nikada nisu trebali biti roditelji, u javnim školama je problem kojeg postaje sve teže rješavati.’28

Već je 1917. godine Sangerova otvoreno pružala ‘javnu podršku eugeničkome pokretu’ i programima ‘poboljšavanja rase’.29 Eugenici u njenome su odboru vjerovali kako će ‘nadzor rađanja eliminirati bolesti i deformacije te isprazniti zatvore i sirotišta.8 Sangerova je ‘podržavala sterilizaciju zatvorenika i smatrala kontrolu rađanja neophodnom komponentom rasnoga poboljšanja’.30 Njezin eugenički križarski pohod, iako ublažen u kasnijem životu, crpit će je sve do smrti 1966. godine.5 Prema Rocheu, Sangerin završni cilj bio je isti kao i Hitlerov: ‘stvoriti rasu čistokrvnih’, čistu i superiornu rasu a njezin dnevnik čak i ‘jezivo’ predviđa ‘užase nacističkoga “konačnoga rješenja”.’31

Sanger’s openly eugenic books
Lijevo, naslovnica jedne od Sangerinih otvoreno eugeničkih knjiga. Prvi puta objavljena 1922. godine, postala je jednim od dugogodišnjih ‘udžbenika’ pokreta i još se tiska. Sredina, tom radova predstavljen na International Neo-Malthusian and Birth Control Conference [Međunarodnoj konferenciji Neo-Maltuzijana i Kontrole rađanja] i objavljen 1926. godine. Radovi objavljeni u ovim izdanjima jasno prikazuju kako su se Sangerova i mnogi njezini najbliži sljedbenici najviše bavili primjenom darvinizma u svrhu stvaranja superiorne rase i poboljšanja čovječanstva općenito putem eugenike. Desno, naslovnica jedne od mnogih knjiga što je Sanger napisala kako bi predavala seksualni odgoj mladim ljudima. Ova je knjiga napisana kako bi majke svoju mladu djecu učile ‘seksualnome’ odgoju. Bila je objavljena u New Yorku od strane Maxa N. Maisela, 1916. godine. Ovaj je komplet knjiga otvoreno zagovarao nemoralna ponašanja kao što su seksualni odnosi izvan braka.

Rasizam i klinike nadzora rađanja

Margaret Sanger otvorila je svoju prvu kiniku nadzora rađanja 1916. godine u Brownsvilleu, osiromašenome dijelu Brooklyna kako bi pomogla nadzirati problem ‘prekomjernoga razmnožavanja’. Omanja klinika iza dvostrukoga izloga bila je velika suprotnost Margaretinome plišanom domu u Greenwich Villageu, ali

‘ … budući da se klijentela koju je htjela privući—“imigranti južne Europe, Slaveni, Latini, i Židovi”—mogla pronaći samo “u surovijim susjedstvima i stambenim blokovima,” bila je prisiljena izaći iz prostora vlastite udobnosti.’32

Kako je njezina organizacija rasla, Sangerova je otvarala sve više klinika u zajednicama ostalih ‘krivo-genskih rasa’—kao što su crno i latino stanovništvo. Sangerova je svoju pozornost usmjerila na ‘crnce’ 1929. godine i otvorila još jednu kliniku u Harlemu 1930. godine. Sangerova, ‘u savezu s eugenicima, i kroz inicijative kao što je Negro Project [Projekt Crnac]… iskorištavali su stereotipe crnaca kako bi smanjili plodnost Afro-amerikanaca.’33 Osoblje sastavljeno isključivo od bijelaca i znak što je predstavljao kliniku kao ‘ured za istraživanja’ pobudio je sumnje crnačke zajednice. Zajednica se bojala kako je stvarni cilj klinika ‘vršenje pokusa i sterilizacija crnoga stanovništva’.34 Njihovo strahovanje nije bilo bez temelja: Sangerova se jednom obratila ženskome ogranku Ku Klux Klana u Silver Lakeu, New Jersey, i primila ‘više od deset poziva na govore pred sličnim grupama’.35 Flynn tvrdi kako je ona bila u dobrim odnosima s ostalim rasističkim organizacijama.36

Sangerova je vjerovala kako je ‘crnački okrug’ bio ‘glavno sjedište kriminalnoga elementa’ i zaključila kako, kao što naslov knjige jednog člana njezina odbora tvrdi, The Rising Tide of Color Against White World Supremacy [Nadolazeća plima obojenih protiv superiornosti bijeloga svijeta], bio ustajanje kojega je potrebno iskorijeniti.33 Kako bi rješila problem otpora crnačkoga stanovništva, Sangerova je novačila crnačke doktore, sestre, svećenike i socijalne radnike ‘kako bi zadobila povjerenje’ crnih pacijenata u cilju ‘ograničavanja ili čak i brisanja crne prisutnosti u Americi’.37

Margaret Sanger around 1938. All authorized published photographs, including this one, were staged in an attempt to show Mrs Sanger as a conservative, serious, middle class and very respectable lady.
Margaret Sanger oko 1938. godine (Iz Sanger35). Sve dozvoljene objavljene fotografije, uključujući i ovu, bile su namještene u pokušaju prikazivanja gđe Sanger kao konzervativne, ozbiljne, vrlo poštivane dame iz srednje klase..

Njezin odbor u Birth Control League [Liga kontrole rađanja] bio je ‘gotovo u potpunosti sastavljen od sociologa i eugenista’, osiguravajući usvajanje njenih eugeničkih ciljeva.38 Margaret i Maltizujanski eugenisti s kojima je radila nisu diskriminirali uskopojasno, već su ciljali na sve ‘ne-arijevske’ etničke skupine, bile one crvene, crne, žute ili bijele. Postavljali su klinike gdjegod su procijenili da se ‘slaboumne, sifilitične, neodgovorne, i manjkave’ osobe ‘nesmetano razmnožavaju’.32 budući je, prema njihovim procjenama, oko 70% stanovništva upalo u ovu ‘nepoželjnu’ kategoriju, Margaret i njezine kohorte imale su pregršt posla pred sobom. Mnogo ranijih i osnovnih poslova u njezinu pokretu odradili su ‘radikali’, većinom socijalisti i komunisti.39 Članica nadzora rađanja, gđa. Besant, rekla je sudu:

‘U meni ne postoji sumnja kako bi prirodni mehanizmi ako bi bili dozvoljeni u djelovanju kroz ljudski kao što djeluju u životinjskome svijetu, polučili boljim rezultatima. Među zvijerima, slabiji su dovedeni pred zid, bolesni ispadaju iz životne utrke. Stare zvijeri, kada oslabe ili se razbole, bivaju ubijene. Ako bi ljudi inzistirali da onima koji su bolesni bude dozvoljeno umiranje bez pomoći medicine ili znanosti, ako bi oni koji su slabi bili stavljeni sastrane i zatrti, ako bi oni stari i neupotrebljivi bili ubijeni, ako bi onima nesposobnima sebi pribaviti hranu bilo dozvoljeno gladovati, ako bi sve ovo bilo učinjeno, borba za postojanje među ljudima bila bi stvarna kao što je među zvijerima i nesumnjivo bi dovela do stvaranja više rase ljudi.’40

Sangerova je s vremenom priznala kako se ovo rješenje poteškoće zločina, siromaštva i ostalih društvenih problema nikada neće dogoditi, barem ne u Americi. Zatim je predložila realistično rješenje koje bi spriječilo donošenje ‘slabe, bespomoćne i neželjene djece na svijet. Možemo odbiti prenatrpati obitelji, narode i Zemlju.’41 Rješenje je bila pozitivna eugenika uz pomoć poticanja selektivne populacijske kontrole, a sredstvo postizanja tog mnogo realnijega rješenja bio je nadzor rađanja.

Sangerin rat protiv crkve

Mnogo se crkava usprotivilo Sangerovoj jer je zagovarala ‘seks bez posljedica’, eugeniku, pobačaj i koncentracijske logore za nepodobne—sve stvari kojima se kršćanstvo protivilo kroz povijest.42 Naglasila je kako se posebice protivi Katoličkoj crkvi jer se oni protive ‘znanosti’, evoluciji, eugenici i poboljšanju rase.43 Sangerova je tražila saveze s eugenistima koji bi joj pomogli otupjeti opoziciju od strane religijske zajednice.44 Crkveni pogled kako su hendikepirani, bolesni i deformirani bili svi jednaki u očima Boga ‘pogodila je Sangerovu anatema diktatima Hrabroga novog svijeta’ kojeg je željela stvoriti.45 Čak je raspravljala kako su osobe ‘čije religiozne skrupule sprječavaju njih same u provođenju nadzora nad njihovim brojevima’ ‘neodgovorne i nesmotrene’ i kako bi ‘daljnje rađanje te grupe trebalo biti zaustavljeno’.46

Sangerova je ‘pripisivala ludilo, epilepsiju, kriminalitet, prostituciju, siromaštvo, mentalnu zaostalost’, i ‘sve od radnoga iskorištavanja djece do svjetskoga rata’, ‘nekotroliranome razmnožavanju’.47 Crkva je učila kako su navedeno grijesi koje je moguće prevladati i imala je mnogo uspješnih priča za podupiranje te tvrdnje—i nastavila je na tim uspjesima s aktivnostima kao što su katolička milosrđa. Do Hitlerova poraza, Sangerova je pružala vrlo malo podrške pozitivnoj eugenici (npr: ohrabrivanje podobnih u zasnivanju velikih porodica), koje bi moglo biti podržano od strane crkve, nego je tek kasnije u svojoj karijeri zagovarala negativnu eugeniku, sprječavanje prokreacije nepodobnih zakonom i sterilizacijom.

Izvoz eugenike i sterilizacije

Sangerova je također mnogo radila na širenju svojih eugenističkih ideja o ‘ljudskim korovima’ u ostatku svijeta. Trombley je tvrdio kako su eugenika, sterilizacija i projekti nadzora rađanja u velikoj mjeri bili anglo-američki izvoz.48 On napominje kako je Sangerin pokret nadzora rađanja bio najjači na svijetu, i u Engleskoj su njegovi uredi uprave bili u prostorijama London Eugenics Society [Londonsko eugeničko društvao]. Sangerin pokret postao je ‘uistinu međunarodna organizacija s većim dijelom više-milijunskoga godišnjeg budžeta podrijetlom iz Sjedinjenih Država.’49 Većina je novca dolazila od poreza; ostatak je bio doniran od strane velikih kompanija kao što je General Motors.

Sangerin pokret imao je utjecaja na mnogo nacija, uključujući Indiju, Singapur, Japan, Kinu, Koreju i većinu Europe. Njezini programi što su uključivali sterilizaciju nepodobnih bili su usvojeni od strane Švedske, Norveške, Finske, Danske i, najneslavnije, od strane nacističke Njemačke.50Organizacija Planned Parenthood danas se hvali s tri-četvrtine milijarde dolara godišnjega prihoda, što većinom pune porezni obveznici, i djelatna je u čitavome svijetu.51

Njena uloga ikone

Margaret Sanger još je uvijek naširoko cijenjena zbog svoga djelovanja u pokretu nadziranja rađanja. Nabrojena je među najutjecajnijim osobama dvadesetoga stoljeća od strane magazina Time-Life52 i primila je mnogo počasti za svojega života uključujući i počasni doktorat iz prava na Smith Collegeu.53 Paul i Anne Ehrlich napisali su kako je:

‘Heroina Amerike u pokretu planiranja obitelji Margaret Sanger, bolničarka. … Sangerova i ostali koji su pristupili njenome brzo rastućem pokretu nadzora rađanja (tada poznat kao Birth Control League [Liga kotrole rađanja]) vodili su borbu za … zakonske izmjene i podršku medicinskih, obrazovnih, zdravstvenih, i religijskoh organizacija.’54

Gloria Steinem napisala je pohvalan članak o Sangerovoj u časopisu Time i njegovu navođenju 100 najvažnijih Amerikanaca. Steinem je pogrješno navela Sangerino protivljenje eugenici i za što se zalaže te je obožavala kao heroinu ženskoga pokreta.55

Ponovno pisanje povijesti

Iako je Sangerina uključenost u eugeniku i radikalnu politiku dobro dokumentirana, danas mnogo ljudi pokušava isprati njezinu povijest sudjelovanja u eugenici. Njezini ‘svetopisci, i najprivrženiji sljedbenici u pokretu prava za pobačaj, negiraju i ispiru eugeničku prirodu njezina programa.’50 Razlozi za ponovno pisanje (ili zanemarivanje) povijesti uključuju i kako bi strah od ‘izlaganja političke povijesti nadzora rađanja spram neprijateljskih zakonodavaca i lobista protiv prava izbora’ mogao utjecati na njihove političke ciljeve.56 Ostali su skrili njezinu povijest jer su brinuli oko zaprljanja njenih ‘zabilježenih napora u smjeru jednakosti spolova, samo-određenja, i ispravljanja ekonomskog i osobnog siromaštva’.56 Čak i mnoga ponovljena izdanja Sangerinih pisanih djela odabiru dijelove što daju vrlo iskrivljenu sliku njezinih vjerovanja i ciljeva.57

Danas Planned Parenthood naglašava ‘planiranje obitelji’, ali činjenica je kako je ‘Sangerova prodala nadzor rađanja kao i kripto-eugenistica Marie Stopes, pod nuđenje “slobode od straha” … što bi u konačnici doprinijelo višem društvenome dobru. Obrazlaganje je bilo eugeničko u najočitijem obliku.’49 Do kraja svoga života, ona je podržavala eugeniku. U jednome od njenih posljednjih govora ona je ‘napala socijalne programe zbog ne-eliminiranja “slaboumnih i nepodobnih” i zatražila “poticanu sterilizaciju”’, program podmićivanja ‘nepodobnih’ kako bi bili sterilizirani.58

Razlozi njena ogromnog uspjeha

Glavni razlog Sangerinina uspjeha bilo je ispunjavanje stvarne potrebe siromašnih, mnogi od kojih su imali mnogobrojne obitelji koje nisu mogli prikladno uzdržavati. Amerika se, u to vrijeme, mijenjala iz poljoprivrednoga u industrijsko društvo. Velike su obitelji mogle biti uzdržavane na farmama što su trebale jeftinu radnu snagu koju su mala djeca mogla pružiti, ali se mnogobrojne obitelji nisu mogle prikladno uzdržavati iz rada u tvornicama. To je motiviralo potrebu za ograničavanjem veličine bitelji, potrebu koju je Sangerova iskoristila za svoje eugenističke ciljeve. Problem je ‘Sangerin žar što ju je zasljepio spram stvarnosti u kojoj su njezina djela bila u suprotnosti s njezinim željenim ciljevima.’59

Tek je nakon Drugoga svjetskoga rata i užasa Holokausta Sangerova napustila svoj san stvaranja socijalističkoga, eugenički usavršenoga društva. Tada je umanjila svoje eugeničke i socijalističke ideale i sve više naglašavala ciljeve za koje se tada zalagala organizacija Planned Parenthood. Samim riječima Trombleyija, ‘nakon nacističkih strahota’ obukla je svoj pokret riječima što danas koriste zagovornici Planned Parenthooda jer je ‘nacistička eugenika postala riječ što tjera strah u kosti običnih ljudi. Tako je eugenika nanovo ustala iz mrtvila post-nacističkoga razdoblja utjecavši u mnogo širim razmjerima no što je ikada prije bilo moguće zamisliti.’60 Dijelom zbog njenih prijašnjih poveznica s poznatim rasistima i nekoliko desetljeća rasističke i eugenističke retorike, naziv American Birth Control League [Američka liga za kotrolu rađanja] promijenjen je u Planned Parenthood [Planirano roditeljstvo] za vrijeme Drugoga svjetskog rata.11 Nažalost, usprkos promjeni imena, rasizam njezina pokreta ostao je isti.43

Sažetak

Sanger je bila pod neskrivanim utjecajem darvinista i raznih radikala u svojoj vrlo uspješnoj kampanji protiv judeo-kršćanske moralnosti i u podržavanju eugenike. Ulagala je veliki napor u stvaranje socijalističke države temeljene na eugenici, i njezin je pokret cvjetao jer je dijelom ispunjavao stvarne potrebe u ranim 1900-tima. Njezin je pokret odigrao važnu ulogu u oslobađanju seksualne moralnosti, pridonoseći trenutačno visokim razinama nezakonitosti i seksualne nemoralnosti. Ciljevi što je imala za društvo nisu djelovali u njenome privatnom životu: Flynn tvrdi kako je Sangerova umrla kao alkoholičarka ovisna o tabletama, ogorčena žena koja se osjeća i napušteno i samo, žrtva vlastitoga mladenačkog i sebičnog hedonizma.61 Živjela je i umrla prema svojoj krilatici objavljenoj u Woman Rebel [Žena pobunjenik] , tj. ‘Pravo biti lijen. Pravo biti neudana majka. Pravo uništavati. Pravo stvarati. Pravo živjeti i pravo voljeti.’62

Zahvale

Želio bih zahvaliti Clifford Lillou, Eric Blievernichtu i Jody Allen, na njihovoj pomoći.

Preporučene bilješke

  1. Engs, R.C., The Eugenics Movement: An Encyclopedia [Eugenički pokret: Enciklopedija], Greenwood Press, Westport, CT, str. 198, 2005. Natrag na tekst.
  2. De Marco, D. i Wiker, B.D., Architects of the Culture of Death [Arhitekti kulture smrti], Ignatius Press, San Francisco, CA, str. 287, 2004. Natrag na tekst.
  3. Grant, G., Killer Angel: A Short Biography of Planned Parenthood’s Founder, Margaret Sanger [Anđeo ubojica: Kratka biografija utemeljiteljice Planned Parenthooda], Highland Books, Nashville, TN, str. 30, 2001. Natrag na tekst.
  4. Gray, M., Margaret Sanger: A Biography of the Champion of Birth Control [Margaret Sanger: Biografija prvakinje kontrole rađanja], Richard Marek Publishers, New York, str. 17, 1979. Natrag na tekst.
  5. Douglas, E.T., Margaret Sanger: Pioneer of the Future [Margaret Sanger: Pionir budućnosti], Garrett Park Press, Garret Park, MD, 1975. Natrag na tekst.
  6. Gray, referenca 4, str. 36, 40 i 47. Natrag na tekst.
  7. Cox, V., Margaret Sanger: Rebel for Women’s Rights [Margatet Sanger: Pobuna za ženska prava], Chelsa House, Philadelphia, PA, str. 18, 2005. Natrag na tekst.
  8. Gray, referenca 4, str. 253. Natrag na tekst.
  9. Gray, referenca 4, str. 167. Natrag na tekst.
  10. Grant, referenca 3, str. 52. Natrag na tekst.
  11. Gordon, L., Woman’s Body, Woman’s Right: A Social History of Birth Control in America [Žensko tijelo, ženska pravo: Društvena povijest kontrole u Americi], Grossman Publishers, New York, str. 282, 1976. Natrag na tekst.
  12. Douglas, referenca 5, str. 130. Natrag na tekst.
  13. Flynn, D.J., Intellectual Morons: How Ideology Makes Smart People Fall for Stupid Ideas [Intelektualni idioti: Kako ideologija čini da pametni ljudi padaju zbog glupih ideja], Crown Forum, New York, 2004. Natrag na tekst.
  14. Sanger, M.H., Women and the New Race [Žena i nova rasa], Blue Ribbon Books, New York, str. 159, 1920. Return to text. Natrag na tekst.
  15. Roche, C.M., Reproducing the working class: Tillie Olsen, Margaret Sanger, and American eugenics [Reproduciranje radničke klase: Tillie Olsen, Margaret Sanger, i američlka eugenika]; u: Cuddy, L.A. i Roche, C.M. (Eds.), Evolution and Eugenics in American Literature and Culture, 1880–1940: Essays on Ideological Conflict and Complicity [Evolucija i eugenika u američkoj literaturi i kulturi, 1880.-1940.: Eseji o ideološkome sukobu i sudioništvu], Rosemont Publishing, Danvers, MA, str. 259–275, 2003.; str. 264. Natrag na tekst.
  16. Chesler, E., Woman of Valor: Margaret Sanger and the Birth Control Movement in America [Žena od hrabrosti: Margaret Sanger i pokret kontrole rađanja u Americi], Simon i Schuster, New York, str. 217, 1992. Natrag na tekst.
  17. Roche, referenca 15, str. 263. Natrag na tekst.
  18. Sanger, referenca 14, str. 229. Natrag na tekst.
  19. Engelman, P., Foreword to Margaret Sanger’s The Pivot of Civilization [Predgovor civilizacijskome pivotu Margaret Sanger], Humanity Books, Amherst, NY, str. 9–29, 2003; str. 9. Natrag na tekst.
  20. Kennedy, D., Birth Control in America: The Career of Margaret Sanger [Kotrola rađanja u Americi: Karijera Margaret Sanger], Yale University Press, New Haven, CT, str. 115, 1970. Natrag na tekst.
  21. Sanger, M.H., The Pivot of Civilization [Pivot civilizacije], Humanity Books, Amherst, NY, poglavlje 5, 2003. Ponovljeno izdanje originala. Natrag na tekst.
  22. Sanger, M.H., What Every Girl Should Know [Sve što bi svaka djevojka trebala znati], Belvedere Publishers, New York, str. 40, 1980. Ponovljeno izdanje originala iz 1920. godine. Natrag na tekst.
  23. Grant, referenca 3, str. 67. Natrag na tekst.
  24. Sanger, M.H., Individual and family aspects of birth control [Individualni i obiteljski aspekti kontrole rađanja]; u: Pierpoint, R. (Izd.), Report of the Fifth International Neo-Malthusian and Birth Control Conference [Izvještaj s Pete međunarodne konferencije neo-maltuzijana i kotrole rađanja], održan 11.-14. srpnja, 1922. u Kingsway Hall, London, William Henemann, London, str. 30–32, 1922.; str. 31. Natrag na tekst.
  25. Flynn, referenca 13, str. 150. Natrag na tekst.
  26. Roche, referenca 15, str. 262. Natrag na tekst.
  27. Chesler, referenca 16, str. 123. Natrag na tekst.
  28. Sanger, referenca 21, str. 115. Natrag na tekst.
  29. Engs, referenca 1, str. 199–200. Natrag na tekst.
  30. Tone, A., Devices and Desires: A History of Contraceptives in America [Uređaji i želje: Povijest kontraceptiva u Americi], Hill i Wang, New York, str. 145, 2002. Natrag na tekst.
  31. Roche, referenca 15, str. 265. Natrag na tekst.
  32. Grant, G., Grand Illusions: The Legacy of Planned Parenthood [Velike iluzije: Ostavština Planned Parenthooda], Wolgemuth i Hyatt, Brentwood, TN, str. 92, 1988. Natrag na tekst.
  33. Washington, H.A., Medical Apartheid: The Dark History of Medical Experimentation on Black Americans from Colonial Times to the Present [Medicinski apartheid: Mračna povijest medicinskoga eksperimentiranja na crnim Amerikancima od kolonijalnoga doba do danas], Doubleday, New York, str. 196, 2006. Natrag na tekst.
  34. Tone, referenca 30, str. 147. Natrag na tekst.
  35. Sanger, M.H., Margaret Sanger: An Autobiography [Margaret Sanger: Autobiografija], Norton, New York, str. 366–367, 1938. Natrag na tekst.
  36. Flynn, referenca 13, str. 153. Natrag na tekst.
  37. Washington, referenca 33, str. 197–198. Natrag na tekst.
  38. Gray, referenca 4, str. 240, 287. Natrag na tekst.
  39. Gordon, referenca 11, str. 228. Natrag na tekst.
  40. Sanger, referenca 14, str. 160. Natrag na tekst.
  41. Sanger, referenca 14, str. 161. Natrag na tekst.
  42. Flynn, referenca 13, str. 6, 154. Natrag na tekst.
  43. Marshall, R. and Donovan, C., Blessed are the Barren: The Social Policy of Planned Parenthood [Blagoslovljeni su neplodni: Društvena politika Planned Parenthooda], Ignatius, San Francisco, CA, 1991. Natrag na tekst.
  44. Ordover, N., American Eugenics [Američka eugenika], University of Minnesota Press, Minneapolis, MN, str. 138, 2003. Natrag na tekst.
  45. Flynn, referenca 13, str. 155. Natrag na tekst.
  46. Marshall i Donovan, referenca 43, str. 1. Natrag na tekst.
  47. Ordover, referenca 44, str. 140. Natrag na tekst.
  48. Trombley, S., The Right to Reproduce: A History of Coercive Sterilization [Pravo na reprodukciju: Povijest prinudne sterilizacije], Weidenfeld i Nicolson, London, str. 214, 1988. Natrag na tekst.
  49. Trombley, referenca 48, str. 215. Natrag na tekst.
  50. Flynn, referenca 13, str. 151. Natrag na tekst.
  51. Flynn, referenca 13, str. 162. Natrag na tekst.
  52. Knauer, K. (Ed.), Great People of the 20th Century [Velike osobe 20. stoljeća], Time Books, New York, str. 72–73, 1996. Natrag na tekst.
  53. Cox, referenca 7, str. 100. Natrag na tekst.
  54. Ehrlich, P.R. i Ehrlich, A.H., Population Resources Environment: Issues in Human Ecology [Okolina populacijskih resursa: Pitanja ljudske ekologije], W.H. Freeman, San Francisco, CA, str. 234, 1970. Natrag na tekst.
  55. Steinem, G., Margaret Sanger: Njezin križarski pohod za legaliziranje kontrole rađanja usmjerio je pokret prema oslobađanju žena, Time 100: Leaders & Revolutionaries/Artists and Entertainers [Vođe i revolucionari/ umjetnici i zabavljači], Time Books, New York, str. 14–15, 1998. Natrag na tekst.
  56. Ordover, referenca 44, str. 137. Natrag na tekst.
  57. Na primjer, vidjeti Andrews, P., Margaret Sanger: Women and the new race [Margaret Sanger: Žene i nova rasa]; u: Andrews, P. (Izd.), Voices of Diversity: Perspectives on American Political Ideals and Institutions [Glasovi različitosti: Perspektive o američkim političkim idealima i institucijama], Dushkin Publishing Group, Guilford, CT, str. 100–102, 1995., i Ravitch, D. (Izd.), Margaret Sanger: the right to one’s body [Margaret Sanger: Pravo do vlastitoga tijela]; u: The American Reader: Words that Moved a Nation [Američki čitatelj: Riječi što su pokrenule naciju], Harper Collins Publishers, New York, str. 249–252, 1990. Natrag na tekst.
  58. Cox, referenca 7, str. 101. Natrag na tekst.
  59. Flynn, referenca 13, str. 149. Natrag na tekst.
  60. Trombley, referenca 48, str. 215–216. Natrag na tekst.
  61. Flynn, referenca 13, str. 161. Natrag na tekst.
  62. Gray, referenca 4, str. 72. Natrag na tekst.
  63. Sanger, M.H., My Fight for Birth Control [Moja borba za kontrolu rađanja], Farrar & Rinehart, New York, 1931. Natrag na tekst.