Ateizam treba evoluciju

Je li evolucija ‘ispala’ činjenica?

Napisao Calvin Smith
prevoditelj Zlatko Madzar www.madzar.ch

objavljen: 1 siječanj 2015 (GMT+10)

freeimages.com

Pitanje podrijetla (otkuda je sve došlo) ima samo dva moguća odgovora. Je li svemir nastao sâm od sebe ili ne. Ako je to bilo tako onda se ustvari morala dogoditi neka vrsta kozmičke evolucije. Ako nije onda mora postojati Stvoritelj. Nema treće opcije.¹

Mnogi su ljudi izgleda uvjereni kako se teorija evolucije temelji na čvrstim činjenicama što jasno dokazuju da je evolucija pravi proces tijekom povijesti. Kao zakleti evolucionist Richard Dawkins je rekao:

[Vi] imate milijune i milijune dokaza što nerazumnoj osobi mogu biti moguće sporne.²

Međutim, svaka osoba ima krajnje polazište uvjerenja o pitanju podrijetla, pretpostavku što je jednostavno prihvaćena kao istina bez dokaza, ili aksioma. Čak ako netko kaže kako je njihova krajnja početna vjera ishod analize skupa činjenica što ih vode do te krajnje početne točke, ostaje da će u korijenu njihova sustava vjerovanja uvijek imati polazište koje ne može biti podržano dalje.

Evolucionist Michael Ruse priznao je toliko mnogo kad je izjavio:

[E]volucija, srodna religiji, uključuje činjenje izvjesnih a priori ili metafizičkih pretpostavki, što na nekome stupnju ne mogu biti dokazane iskustveno.³

Kao apstraktni primjer, ako netko kaže: "Ja vjerujem 'A'", a netko drugi pita:"Zašto?" i onaj tko odgovara kaže:"Zbog 'B'", oni to ne mogu nastaviti činiti zauvijek (beskonačni regres). Netko može takoreći proći čitavu duljinu alfabeta (zbog 'C', zbog 'D' itd), ali prije ili kasnije jedan će se morati zaustaviti i reći: "Ja vjerujem to jer ja vjerujem to". Vi ćete konačno stići do mjesta gdje ne možete opravdati to uvjerenje s bilo kojim drugim vjerovanjem - inače to drugo uvjerenje postaje 'konačno' uvjerenje.

Jednom kad netko usvoji određenu početnu točku, svi ostali podaci obično će biti obrađeni kroz taj 'filter', snabdijevajući ih s njihovim svjetonazorom.⁴

Evolucija 'ispada' od ateizma

Za ateistu polazna je točka djelatna vjera u tvrdnju: 'Nema Boga' (a-theos), unatoč nekom revizionizmu što tvrdi kako je to tek nedostatak vjerovanja u Boga. Ako netko započinje s tom pretpostavkom, što bi logično tumačenje i objašnjenje općih činjenica koje promatramo (svemir, Zemlja, različitost života, ljudsko iskustvo, itd.) bilo?

5 točaka ateističkog vjerovanja

1. (Naturalizam) Očito bi se trebalo vjerovati kako je sve nastajalo kroz naturalističkih procesa, jer krajnja je pretpostavka da ne postoji um, inteligentan dizajner ili 'vodeća ruka' što objašnjava postojanje.
2. (Jednostavno do složenog) Vjerovanje da je naš svemir s takvom ogromnom složenošću mogao doći u potpuno oblikovan jednostavno nije održivo. Prema tome morale su postojati, i vjerojatno jesu, bezbrojne promjene na tvari što se događaju vremenom. Uključeni procesi morali su uzrokovati da tvar ide od jednostavne do složenije.
3. (Napredovanje vremena) Zato da se objasni ogromna raznolikost stvari u našem svemiru, svi od ovih procesa morali su se dogoditi tijekom ogromne količine 'napredovanja' vremena.
4. (Ljudi su neovisne nezgode) Ljudska bića morala su se dogoditi prirodnim putem nenavođenim procesima pa mi nismo stoga posebni ni u kojem smislu osim što smo na 'vrhu hranidbenog lanca' kao što je bilo. Svaki osjećaj morala ili etike samo je dio našega naturalističkog razvoja i stoga nije apsolutan ni na koji način.
5. (Evolucija) Krajnji zaključak jeste taj da je sve što doživljavamo ishod procesa što može biti nazvan 'samo stvaranje'.⁵ (Zabilježite da čak iako je 'samo stvaranje' u svome najtočnijemu smislu nesuvisla zamisao [jer nešto ne može učiniti ništa prije negoli postoji], novi ateisti kao što je Lawrence Krauss zapravo predlažu takvu neznanstvenu glupost.)

Tako svi od sržnih elemenata velike teorije evolucije (kozmološke, geološke, kemijske, biološke i ljudske evolucije) jednostavno su logično, filozofijsko nadmašivanje temeljne zamisli klasičnoga ateizma primijenjene na svijet u kojem živimo. Svi od ovih zaključaka mogu biti izvedeni od jednostavnoga općeg uvjerenja da Bog ne postoji (ateizam), prijašnjega utjecaja ikojega posebnog fizičkog dokaza. Od te točke nadalje svaka činjenica što netko vidi može biti tumačena sukladno tome stajalištu. Ovi bi onda trebali biti dovedeni u međusobni odnos kako bi stvorili povijest o svemiru što podržava ova uvjerenja.

Ovi krajnji početni aksiomi bili su isti kroz povijest. Zamisao evolucije nije suvremena zamisao. I drevni Egipćani, Babilonci, Hindusi, Grci i Rimljani svi su imali zamisli o milijunima godina i/ili biološkoj evoluciji u svima svojim uvjerenjima bez pristupa činjenicama opće podržanih danas kao dokaz evolucije (geološki stup, DNK, prirodni odabir, radioizotopno datiranje, humanoidne okamine itd.).

Suvremeniji primjer, ateistički djed Charlesa Darwina, Erazmo Darwin, osmislio je i objavio naturalističko objašnjenje svijeta (u svojoj knjizi Zoonomia [1794.]) oko 65 godina prije negoli je to učinio Charles. To je uključivalo zamisao da je Zemlja bila oblikovana kozmičkom eksplozijom, život je započeo u moru, postajao je napredujuće složeniji i moguće su postali ljudi, i sve se od ovoga dogodilo tijekom više milijuna godina. Opetovano, primijetite da su sve od ovih pretpostavki bile zaključene bez uobičajenih 'dokaza' koje evolucionisti naglašavaju do danas.

Zašto bi netko započeo sa zamisli o ateizmu?

Biblija kaže kako su ne-nanovorođeni ljudi u pobuni protiv Boga. Krajnje odbacivanje bilo koje osobe jeste poricanje njihova postojanja (otuda idiom "Ti si mrtav za mene"). Na kraju, neki ljudi odbacuju Boga do te mjere da poriču Njegovo postojanje. Nijekanje Boga često je sažeto od (ne)poznate izjave ateiste Nietzschea: "Bog je mrtav."

Iako su se neki ljudi kroz povijest proglasili ateistima, zamisao je uvijek bila smatrana upitnom pronicavim misliocima (vjerojatno zbog znanstvene i filozofijske nelogičnosti, te očite moralne naznake toga sustava). Na primjer, Sir Izak Newton (nesumnjivo najveći znanstvenik koji je ikada živio) jednom je rekao:

Protivljenje pobožnosti je ateizam u struci i idolopoklonstvo u praksi. Ateizam je tako besmislen i odvratan čovječanstvu što nikad nije imao mnogo profesora.⁶

Neki imaju pogrešan dojam da je sâma evolucija 'znanost'. Ali nisu samo znanstvenici oni koji su odmah prigrlili teoriju evolucije Charlesa Darwina. Radije to su bili oni (bilo znanstveno skloni ili ne), koji su bili prirodoslovci i biblijski skeptici što su podržavali Darwina prvotno.

Protivljenje darvinizmu došlo je odmah od mnogih briljantnih znanstvenika. Ovi uključuju fizičara Jamesa Clerka Maxwella (utemeljitelja elektromagnetizma),⁷ Louisa Pasteura (pionira imunizacije i razvijača temeljnoga zakona biologije [biogeneza]),⁸ Lorda Kelvina (pionira termodinamike i transatlantske telegrafije),⁹ i Louisa Agassiza (osnivača suvremene glacijalne geologije) koji su odbacili Darwina.

Slavni matematičar, astronom i Fellowof Royal Society Sir John Herschel odbacio je to kao 'zakon navrat-nanos teorije'.¹⁰ Richard Owen, upravitelj Prirodoslovnog odjela Britanskog muzeja tako je naljutio Darwina sa svojim prigovorima njegovoj teoriji da je Darwin na kraju priznao da ga je mrzio!¹¹ William Whewell, poznati filozof znanosti (autor djela 'Povijest induktivne znanosti'), zabranio je Podrijetlo vrsta u Cambridge knjižnici. I postojao je suprotni smjer od pisamske geologije što je također odbacio darvinizam i njegove popratne 'milijune godina' povijesti Zemlje.

Mnogi su mislili da je darvinizam uistinu vrlo neznanstven. Profesor Johann H. Blasius, direktor Vojvodskog Prirodoslovnog muzeja u Braunschweigu (Brunswick), Njemačka, u intervjuu, rekao je: "Ja sam također rijetko čitao znanstvenu knjigu što iznosi takve dalekosežne zaključke s tako malo činjenica koje ih podržava. … Darwin želi pokazati da vrste dolaze od drugih vrsta.”^12,13

S druge strane postojali su pojedinci koji su sebe opisivali kao 'slobodni mislitelj' kao što je Charles Lyell koji je želio 'slobodnu znanost od Mojsija', navodno agnostik Thomas Huxley, opće poznat varalica Ernst Haeckel,¹⁴ (koji je već duboko ustoličio protu-biblijske zamisli glede podrijetla, i mrzio biblijsko protivljenje rasizmu) koji je žestoko podržavao Darwinovu knjigu. Čak su prvotni usvojitelji koji proizlaze iz teološkoga gledišta (kao teistički evolucionist Asa Gray i rasistički teolog Charles Kingsley) izgleda bili skloni naturalističkim objašnjenjima za stvaranje prije prihvaćanja darvinizma.

Od početka je znanstveno plodni Srednji vijek do prije oko 200 godina, u temeljnome svjetonazoru Zapadnoga svijeta bio otvoreno temeljen na kršćanstvu i biblijskoj pripovijesti te pojmovima zakona i morala što su iznikli iz njega. Danas je posve drukčije, s kršćanstvom i Biblijom gotovo je izbačen iz javnog života potpuno. Učenje iz Biblije, i čak promicanje biblijske moralnosti, doslovno je izvan zakona u mnogim mjestima i samo je jedno stajalište o podrijetlu (evolucija) učeno u većini državnih škola.

Tako je lako vidjeti zašto toliko mnogo ljudi vjeruje u teoriju evolucije danas, jer pokrenuti državni školski sustav i medij diljem Zapadnoga svijeta to uče kao 'činjenicu' i 'znanost' djecu koja to lako primaju svugdje. Toliko toga dosada što je evolucijsko učenje jeste zamisao što ovjekovječuje sâmu sebe. Zbog evolucijskih zamisli što podržavaju naturalistički svjetonazor radije negoli teistički svjetonazor, to znači da mnogi (čak oni koji su odrasli u domu što ispovijeda vjerovanje u Boga) zaključuju kako je ateizam istinit i usvajaju to kao svoju polazišnu točku.

Međutim, evolucija ne proizlazi iz 'činjenica'. Ljudi bi učinili dobro da ponovno preispitaju polazišnu točku ateizma. Navodni 'dijelovi dokaza' korišteni za podupiranje puta evolucije jednostavno se ne slažu (kao što naša nagrađena dobitnička knjiga i dokumentarni film, Evolucijske Ahilove pete, pokazuje). Počevši s biblijskim gledištem, ono što vidimo u Božjem svijetu slaže se s onim što vidimo u Njegovoj riječi s malo potrebe za 'izmišljenim činjenicama' tako uobičajenima u evolucijskome objašnjenju podrijetla.