Also Available in:

Knjiga Postanka je povijest!

napisao Jonathan Sarfati
preveo Zlatko Madzar

numbers
Naše svećenstvo podržava autoritet Biblije od prvoga stiha. Svejedno, neki protivnici biblijskog (‘mlado tlo’) stvaranja isto tako tvrde da vjeruju u autoritet Svetog pisma, ali tvrde kako je Knjiga Postanka 1–11 poezija ili alegorija. Drugi nas opovrgavaju tvrdeći: “Postanak nije znanstveni udžbenik”. Ukoliko sam zaigranog raspoloženja, odgovorit ću: “Hvala Bogu, jer znanstveni udžbenici zastarjevaju nakon nekoliko godina”. U ostalim slučajevima odgovaram da je to stvarno knjiga o povijesti— povijesnim događajima što su se stvarno dogodili.1

Kako bi se to opravdalo, važno je prikazati kakva je Postanak vrsta knjige.2 Kako bi se to uradilo, trebali bismo usporediti Sveto pismo sa Svetim pismom.

Ostali biblijski pisci obrađuju Knjigu Postanka kao povijest

Kao što smo pokazali u brojnim svojim člancima, ostatak Biblije obrađuje Knjigu Postanka kao stvarnu povijest.3 Ostali pisci Biblije, i u Starome i u Novome zavjetu, obrađuju ljude, događaje, vremenske okvire,4 pa čak i redoslijed događaja, kao stvarne, a ne samo književne ili teološke alatke.5 A stvarnost povijesti je temeljna za presudna učenja o vjeri i moralnosti.6 Nadalje, jasno je kako su novozavjetni autori pretpostavili da su njihovi čitatelji, kao novi preobraćenici u prvim crkvama, primili detaljnu uputu iz Knjige Postanka.7

Kako izgleda biblijska povijest?

Zapitajmo protivnike sljedeće pitanje: ako pretpostavimo da je, za potrebe rasprave, Knjiga Postanka povijest, kako očekujete da bi mogla izgledati? Možemo pružiti odgovor iz stila pisanja neospornih povijesnih Knjiga kao što je većina Knjige Izlaska, Jošua, Suci, itd.

Stručnjaci za židovsku gramatiku pokazali su da prepričavanja povijesti u Starome zavjetu imaju vrlo osobit uzorak glagola. Počinju s vrstom glagola zvanom qatal (perfekt) i nastavljaju uzastopno drugom vrstom glagola zvanom waw (vav,8 ו), ili wayyiqtols.9 Ova je vrsta glagola česta u povijesnim Knjigama Staroga zavjeta.

Ako se to primijeni na Knjigu Postanka 1, prvi glagol, ברא bārā’ (stvoriti), je qatal, dok su uzastopni glagoli što nastavljaju nositi pripovijest wayyiqtols (ויאמר wāyyō’mer (‘i … reče’), ויהי wāy ehi (‘i tada bî’), וירא wāyyār e (‘i … vidje’). Tako da ovo ima upravo očekivani uzorak povijesnog prepričavanja.

Nadalje, Postanak 1–11 neprimjetno se nastavlja, bez izmjena stila, do Postanka 12–50. Nitko ne sumnja kako je potonji namijenjen da bude čitan kao povijest. Tako da bilo kakve sumnje u navedene Knjige ne potječu iz gramatike i načina pisanja sâmoga teksta. U većoj mjeri, one dolaze od razmatranja izvan teksta, kao što je dugogodišnja jednoobrazna geologija i evolucijska biologija.

Kako bi izgledala poezija?

Znači, kako bi izgledala Knjiga Postanka kad bi bila poezija? Židovska poezija, kao što su Psalmi, ima drugačiji stil.10 Definirajuća osobina židovske poezije nije rima ili metar, već paralelizam. Zapravo, izjave u dvije ili više uzastopnih redaka su na neki način povezane. Na primjer, u sinonimnome paralelizmu postoji samo jedna izjava, koju odmah slijedi sljedeća izjava govoreći istu stvar drugim riječima. Psalam 19:1–2 to lijepo slikovito pokazuje:

Nebesa slavu Božju kazuju,
naviješta svod nebeski djelo ruku njegovih.
Dan danu to objavljuje,
a noć noći glas predaje.

U antitetičkome paralelizmu, prva je izjava popraćena izjavom suprotnoga, kao što je u Izrekama 28:1 i 7:

Opaki bježe i kad ih nitko ne progoni,
a pravednici su neustrašivi kao mladi lav.
Kad se u zemlji griješi, mnogi su joj knezovi,
a s čovjekom razumnim i umnim uprava je postojana.

U sintetičkome ili konstruktivnome paralelizmu, prva je izjava proširena sljedećom, npr. Psalam 24:3–4:

Tko će uzići na Goru Jahvinu?
tko će stajati na svetom mjestu njegovu?
Onaj u koga su ruke čiste i srce nedužno,
duša mu se ne predaje ispraznosti,
i ne kune se varavo.

Međutim, paralelizam nije prisutan u Knjizi Postanka, osim gdje su navođeni ljudi, npr. Knjiga Postanka 4:23–24. Ipak, ti navodi ne uklapaju se u ostatak Postanka—da je Knjiga Postanka zaista poezija, paralelizam bi se upotrebljavao kroz cijeli tekst.11 Zapravo, Biblija sadrži poetsko slavljenje Božjeg stvaralačkoga rada Postanka: Psalam 104― tako ukoliko želimo vidjeti kako izgleda poetsko svjedočanstvo stvaranja, treba ga potražiti tamo. Na primjer, Psalam 104:7.11 savršeno slikovito pokazuje parelelizam:

na tvoju se prijetnju povukoše;
od tvoje grmljavine zadrhtaše.
On poje sve živine poljske;
divlji magarci žeđ gase u njima.

Isto tako, židovski znanstvenik dr. Steven Boyd prikazao je da su različite vrste glagola (perfekt i imperfekt) česte u židovskoj poeziji, ali ne i u povijesnim Knjigama. Tako je iz svoje analize glagola, zaključio kako je vjerojatnost da je Knjiga Postanka 1:1–2:3 pripovijest (ne poezija) 0.99997.12

Strukturalne sličnosti Knjige Postanka i ostalih poglavlja

Jedno od poglavlja najsličnijih Knjizi Postanka 1 po strukturi je Knjiga Brojeva 7. Oba su strukturirana izvješća, oba sadrže židovsku riječ za dan יוֹם (yôm) s brojem — zaista su oba numerirani redoslijedi dana. U Brojevima 7, postoji 12 uzastopno numeriranih dana, kada predstavnik svakog od 12 plemena Izraela donosi svoj prinos za žrtvenik:

Prvoga dana donese svoj prinos Nahšon
sin Aminadabov, od plemena Judina. …
Drugoga dana donese svoj prinos Netanel
sin Suarov, glavar Jisakarovaca, za svoj prinos donio je. …
Trećega dana donese svoj prinos glavar Zebulunovaca
Eliab, sin Helonov. Njegov je prinos bio. …
Dvanaestoga dana donese svoj prinos
glavar Naftalijevaca, Ahira, sin Enanov. ….

Paralela numeriranja dana je još jača jer Brojevi 7 ne samo da numeriraju svaki dan, već ga isto tako započinju i završavaju s ‘tog dana kada’ odnoseći se skupno na cijelu sekvencu, što su bez ikakve sumnje dani uobičajene duljine trajanja. Ovo opovrgava lažnu tvrdnju da “toga dana kada” (כיום bəyôm13) u Postanku 2:4, rezimirajući tjedan Stvaranja, dokazuje kako dani u Postanku 1 nisu normalne duljine, jer je ovo židovski idiom za ‘kada’ (kao što ga engleski prevoditelji i prevode).14

Nadalje, nitko ne tvrdi da Brojevi 7 nisu samo poetski okvir za učenje nečeg teološkog i da to nije povijest. Jednostavno ne postoji gramatički temelj za negiranje istog za dane Postanka 1. Oba su jednostavna i izravna povijest.

Numerirani dani = dani uobičajene duljine

Primijetite kako je brojevna znamenka za dane 2–6 u izvješću tjedna Stvaranja u Knjizi Postanka u židovskome obliku rednoga broja,15 kao što je i slučaj sa svim numeriranim danima u Knjizi Brojeva —npr. dani su numerirani kao drugi (שני shenî), treći (שלשי shlishî), četvrti (רביעי rveî‘yî), peti (חמישיchamîshî) i šesti (ששי shîshî).

Ali postoji ključna razlika s prvim danom tjedna Stvaranja. To je zbog iz razloga što Postanak 1:5 ne piše “prvi dan” (što bi bilo יום ראשון yôm ri’shon)—tj. dan s rednim brojem—nego umjesto toga “jedan dan”, (יום אחד yôm echad)—tj. dan s osnovnim brojem.16 To je prvi trenutak u bilježenoj povijesti da je itko progovorio ‘dan’ s brojevnom oznakom—te je zato osnovni broj prikladan. Dan može biti “prvi” samo ako postoje ostali dani; ali na početku tjedna Stvaranja, postojao je samo jedan dan. Isto tako, sam Bog u Postanku 1:5 definira što je dan: ciklus mraka (noć) i svjetla (dan), “postojalo je večer i postojalo je jutro, jedan dan”. Jedna Zemljina rotacija je jednaka jednome danu. Cijelo stvaranje bilo je izvršeno u vremenu potrebnom Zemlji da se rotira šest puta. Šest dana Zemljine rotacije uobičajene duljine.17

Veliki je teolog Basil (329.–379.) davno ovo istaknuo u propovijedi o tjednu Stvaranja:

“Zašto Sveto pismo navodi ‘jedan dan’ a ne ‘prvoga dana’? Prije no što nam govori o drugome, trećem, i četvrtome danu, ne bi li bilo prirodnije taj dan nazvati prvim koji je započeo seriju? Ako dakle kaže ‘jedan dan’, to je zbog želje određivanja mjere dana i noći, i povezivanja vremena što oni sadrže. Sada 24 sata ispunjava prostor jednoga dana— mislimo o danu i noći; i ako, u vrijeme solsticija, ne bismo imali jednaku duljinu trajanja, vrijeme označeno u Svetome pismu ne bi ih ništa manje opisivalo. Kao da je napisano: 24 mjere prostor jednoga dana, ili da je, jedan dan u stvarnosti vrijeme potrebno nebesima da se počevši od jedne točke na nju i vrate.”18

Zaključak

Knjiga Postanka zaista jeste povijest. To su razumjeli ostali pisci Biblije. I s pravom, jer je velika sličnost prikazana i u stilu i u uzorcima glagola spram ostalih povijesnih Knjiga Biblije. Nadalje, nimalo ne sliči poetskim Knjigama kao što su npr. Psalmi.19 (Prilagođeno iz autorove nove knjige The Genesis Account: a theological, historical and scientific commentary on Genesis 1–11, vidjeti dolje).

Genesis-is-history

Najbolja knjiga stvaranja za vijekove!

The Genesis Account—a theological, historical, and scientific commentary on Genesis 1–11.

Kreacionistički ‘teški udarač’, dr. Jonathan Sarfati, napisao je neke od najsnažnijih i najprodavanijih kreacionističkih knjiga svih vremena. Takvo ga iskustvo kvalificira za pisanje knjige što bi svaki informirani kreacionist trebao posjedovati —The Genesis Account [Izvješće Knjige Postanka]— 800 stranica, opširnih analiza presudnih osnivateljskih poglavlja Knjige Postanka. Savršena za pastore, studente i bilo koje teološko mjesto učenja. Zašte ne pokloniti kopiju nekome koga poznajete?

Preporučene bilješke

  1. Sarfati, J., “But Genesis is not a science textbook”, Creation 26(4):6, 2004.; creation.com/textbook. Natrag na tekst.
  2. Klasično objašnjenje je Grigg, R., Should Genesis be taken literally? Creation 16(1):38–41, 1993.; creation.com/literal. Također vidjeti Sarfati, J., Refuting Compromise, pogl. 2, Creation Book Publishers, Atlanta, 2004., 2011.; kao i članke na creation.com/genesis. Natrag na tekst.
  3. Novi izvor dokumentiranja ovog je Genesis Verse-by-Verse [Knjiga Postanka stih-po-stih], creation.com/genverse. Natrag na tekst.
  4. Wieland, C., Jesus on the age of the earth, Creation 34(2):51–54, 2012.; creation.com/jesus_age. Natrag na tekst.
  5. Sarfati, J., Genesis: Bible authors believed it to be history, Creation 28(2):21–23, 2006.; creation.com/gen-hist. Vidjeti također Batten, D., i Sarfati, J., 15 Reasons to Take Genesis as History, Creation Book Publishers, 2006. Natrag na tekst.
  6. Sarfati, J., Why Bible history matters, Creation 33(4):18–21, 2011.; creation.com/bible-history-fall-ark. Natrag na tekst.
  7. Cosner, L., What the New Testament doesn’t say, creation.com/nt-doesnt-say, 11.09.2012. Natrag na tekst.
  8. U modernome židovskom, slovo ו, kada služi kao suglasnik, izgovaran je kao naše v, ali u biblijska je vremena, bilo izgovarano kao naše w. Isto glasovno prebacivanje pojavilo se i u latinskome: kada je Julije Cezar rekao “Veni, vidi, vici” (Dođoh, vidjeh, pobjedih), izgovorio je: “Weni, widi, wiki.” Mnogo kasnije eklesijatički (crkveni) latinski izgovara ga: “Veni, vidi, vichi.” Natrag na tekst.
  9. Joüon, P. i Muraoka, T., A Grammar of Biblical Hebrew: Part Three: Syntax, str. 390, Pontifical Biblical Institute, Rim, 1991. Natrag na tekst.
  10. Vidjeti također: Is Genesis poetry/figurative, a theological argument (polemic) and thus not history? creation.com/fh. Natrag na tekst.
  11. Kaiser, W.C., Jr., ‘Književni oblik Knjige Postanka 1–11’ u Payne, J.B., New Perspectives on the Old Testament, Word Inc., Waco, Texas, SAD, str. 59–60, 1970. Natrag na tekst.
  12. Raspon vjerojatnosti je od 0 (nemoguće) do 1 (izvjesnost). Boyd, S.W., Biblijsko hebrejsko izvješće o stvaranju: Novi brojevi pričaju priču, icr.org, studeni 2004. Vidjeti također Boyd, S.W., Primjereno čitanje Knjige Postanka 1:1–2:3; u: De Young, D. (Ed.), Thousands … Not Billions, Master Books, Green Forest, AR, str. 157–170, 2005. Natrag na tekst.
  13. Zapravo, u Knjizi Brojeva 7, izričaj je bayyôm, gdje ‘a’ u bayyôm predstavlja određeni član, ‘the’, značenja ‘na dan [redna oznaka]’, za razliku od bəyôm, kojem nedostaje član. Natrag na tekst.
  14. McCabe, R.V., interview u Creation 32(3):16–19, 2010.; creation.com/mccabe; Graves, D.G., “… kad Jahve Bog stvori zemlju i nebesa”—prijedlog za ispravan prijevod כיום [bəyôm] u Knjizi Postanka 2:4, J. Creation 23(3):119–122, 2009. Natrag na tekst.
  15. Redni su brojevi upotrbljavani za upućivanje, na primjer, na poredak trkača koji završavaju utrku—prvi, drugi, treći, itd., za razliku od osnovnih brojeva: jedan, dva, tri, itd. Natrag na tekst.
  16. Engleska verzija Biblije što odražava tu razliku je NASB. Natrag na tekst.
  17. I taj uzorak numeriranja, uključujući namjernu upotrebu određenoga člana za Dan 6 (i Dan 7 u Knjizi Postanka 2:2–3, kao i za sve dane u Knjizi Brojeva) još više to i naglašava. Sarfati, J., The numbering pattern of Genesis, J. Creation 17(2):60–61, 2003.; creation.com/numbering—po Steinmannu, A., אחד kao redni broj i njegovo značenje u Knjizi Postanka 1:5, Journal of the Evangelical Theological Society (JETS) 45(4):577–584, 2002. Natrag na tekst.
  18. Basil, Hexaëmeron 2: 8, 370. god., newadvent.org/fathers/32012.htm; Vidjeti također Genesis means what it says: Basil (AD 329–379), Creation 16(4):23–53 rujan 1994.; creation.com/basil. Natrag na tekst.
  19. Za detaljnu kritiku nekih kompromitirajućih pokušaja nijekanja povijesnosti Knjige Postanka temeljenih na književnome stilu, vidjeti Kay, M., On literary theorists’ approach to Genesis 1 (two parts), J. Creation 21(2):71–76; 21(3):93–101, 2007.; creation.com/literary-theory-1 i creation.com/literary-theory-2. Natrag na tekst.